O MLJETU

Mljet je otok koji se najčešće susreće u pričama o Odiseju i Sv. Pavlu. To je nadasve otok izuzetne prirodne i kulturne baštine. Dva morska jezera koja su zapravo duboki zaljevi, bujna šuma alepskog bora i česvine, klifovite obale, špilje, rikavice, blatine i slatine, te biljni endemi, more i podmorje, obilježja su njegove izuzetne prirode. Klima je mediteranska s toplim i suhim ljetima i blagim i kišovitim zimama pa je rast vegetacije omogućen tijekom čitave godine. Neke biljne vrste su u stanju vegetacijskog mirovanja za vrijeme vrućeg ljeta kao npr. drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides).

O naseljenosti Mljeta u doba Ilira svjedoče brojne Ilirske gradine razasute po uzvisinama otoka. Iz rimskog perioda sačuvan je kompleks građevina u Polačama (starokršćanske bazilike, rimska palača, ostavi termi). Benediktinski samostan na otočiću Sv. Marije u Velikom jezeru iz 12. je stoljeća, a skupina zgrada u Babinom Polju iz doba su Dubrovačke Republike (Knežev dvor, Sotnica, crkva Sv. Vlaha).

Godine 1960. sjeverozapadni dio otoka Mljeta, površine 3000 ha proglašen je Nacionalnim parkom. Od tada djeluje i Javna ustanova koja se bavi očuvanjem prirodne baštine, sustavnom zaštitom prirode, a koja provodi i mjere za očuvanje krajolika. Zaštiti šuma od požara posvećuje se izuzetna pažnja, te stoga molimo posjetitelje da se suzdrže od pušenja na otvorenom i da ne lože otvorenu vatru, jer je to potencijalna opasnost od požara. Ljeti je Mljet uobičajeno izletište gostiju iz Korčule, Makarske, Hvara ili Dubrovnika.

Marija Nodilo: PRIRODNA BAŠTINA OTOKA MLJETA

NACIONALNI PARK "MLJET"

U okviru provođenja zaštite prirodne, ali i kulturne baštine, 1960. godine zapadni dio otoka Mljeta (oko 1/3) proglašen je nacionalnim parkom: i to 3000 ha kopnenog prostora te 100 ha Veliko i Malo jezero i Solinski zaljev. Prilikom izrade prostornog plana 1987. godine načelno je zaštićen morski prostor, a 1997. godine i formalno odlukom Sabora, proširene su granice nacionalnog parka na morski pojas 500 m od obalne linije otoka, rtova i otočića, tj. 2275 ha morskog prostora. U tom se prostoru provodi sustavna zaštita prirode do danas, šume su prepuštene prirodnom razvoju, dozvoljena je jedino sanitarna sječa. Djelatnosti Javne ustanove Nacionalni park "Mljet" su čišćenje šumskih prosjeka i staza i uređenje šetnica, zbrinjavanje otpada i čišćenje obala.

Svake godine ovdje dolaze posjetitelji, kojima boravak treba učiniti sadržajnijim i što ugodnijim. Zato su u prostoru nacionalnog parka postavljene ploče s edukativnim panoima, kako bi iste upoznale s vrijednostima prirodne i kulturne baštine. Panoi su postavljeni na sljedećim lokacijama: Pristanište, Montokuc, Mali most, Veliki Gradac, Otočić Svete Marije, Polače, Križ (Solinski zaljev) i selo Goveđari.