SOLINE

Na ulazu u Solinski zaljev u XIV st. postavljen je kameni križ s natpisom na bosančici, danas djelomično nečitak. Nalazi se na mjestu gdje more, jaki valovi i vjetrovi snažno oblikuju morsku obalu. Vegetacija je tu polegla i prilagođena je snažnim udarima mora i vjetra.

S ovog mjesta pruža se pogled prema naselju Soline i Velikom mostu, gdje su u prošlosti stajali kameni most i mlinica na plimu i oseku. Postavljen je na mjestu koje je izravno izloženo južnom vjetru. Vegetacija je tu polegla prilagođena snažnim udarima mora i vjetra. Na stjenama možemo vidjeti izrazite halofite, biljke prilagođene utjecaju mora. Mlinica i most na ulazu u Veliko jezero nisu točno datirani, ali pretpostavlja se da je mlinica iz 16. st., tj. iz vremena kada je obnovljen samostan i crkva Sv. Marije. Opis takve jedinstvene mlinice na Jadranu, koju je pokretala plima i oseka, nalazimo kod F. Vrančića "Machinae novae":

"Mlin postavljen u morskom tjesnacu
Tko je do sada mogao prisiliti more da tjera mlinove, te da bude korisno i za druga pokretanja? Mislim da se to može ipak potpuno izvršiti, ali ne svuda, već na njegovim uskim mjestima. Treba se ipak pobrinuti da mjesto nije otvoreno i da nije izloženo bilo kojoj sili valova. Postoji i drugi način da more učinimo korisnim. Na obali treba iskopati jezerce, toliko visoko koliko more običava porasti, da bi, kad more nadolazi, jezerce bilo puno, ali kad se more ponovno povlači, da bi voda istjecala kroz žlijeb ili cijevi i tjerala mlin. Ali ovo će se u oceanu moći bolje zbiti zbog njegovog nadolaženja i povaćenja. Ovo mi je nedavno povjerio jedan dobar prijatelj."

Vegetacija u Solinama